Izložbe u muzejima i galerijama

Ovdje doznajte informacije o izložbama u muzejima i galerijama kao i ostalim umjetničkim izložbama te njihovim lokacijama.

 

MUZEJ SLAVONIJE – MAGISTRAT

01.01.-31.12., izložbe tijekom 2018. godine pogledajte ovdje.

 

ARHEOLOŠKI MUZEJ – GLAVNA STRAŽA

01.01.-31.12., izložbe tijekom 2018. godine pogledajte ovdje.

 

MUZEJ LIKOVNIH UMJETNOSTI

01.01.-31.12., izložbe tijekom 2018. godine pogledajte ovdje.

 

MUZEJ ŠKOLJAKA - STALNA IZLOŽBA VODENOG SVIJETA

01.01.-31.12., na izložbi se mogu vidjeti fosilni ostaci beskralješnjaka Panon­skog mora, slatkovodni i kopneni mekušci Slavonije i Baranje, te školjke, puževi, koralji, zvjezdače, rakovi, morski psi i neobične ribe iz raznih svjetskih mora i oceana. Izložbe tijekom 2018. godine pogledajte ovdje.

 

IZLOŽBE U GRADSKOJ I SVEUČILIŠNOJ KNJIŽNICI OSIJEK - GISKO

01.01.-31.12., izložbe tijekom 2018. godine pogledajte ovdje.

 

IZLOŽBE U GALERIJI KAZAMAT TVRĐA - HRVATSKO DRUŠTVO LIKOVNIH UMJETNIKA OSIJEK

01.01.-31.12., izložbe tijekom 2018. godine pogledajte ovdje.

 

VELIKI RAT I 1918., IZLOŽBA U MUZEJU SLAVONIJE

14.11.-2./2019. U Muzeju Slavonije, u srijedu 14. studenog 2018. s početkom u 19:00 sati otvara se izložba “Veliki rat i 1918. kontinuiteti, diskontinuiteti, nasljeđe” kojom Muzej obilježava 100. obljetnicu Velikoga rata. Godina 1918. je godina velikih promjena. U toj godini završio je Prvi svjetski rat, raspala su se tri Carstva, svijet se suočio sa novim bolestima, ali i prigrlio neke stvari koje su postale sastavni dio naše svakodnevice. Obilježavajući obljetnicu same 1918., 100. obljetnicu kraja Velikoga rata, pa tako i promjena koje su uslijedile Muzej Slavonije želi izložbom obilježiti te promjene. Fokus je na gradu Osijeku, Slavoniji i Baranji koji su tada kao dio Hrvatske bili u sastavu Države SHS, Kraljevine SHS, Kraljevine Jugoslavije. Izložbom se posjetiteljima ukazuje na promjene koje su se dogodile na državnom/gradskom, tehničkom, urbanističkom, gospodarskom i modnom planu. Izložba uključuje i predmete koji su osobne uspomene, koje dotiču sve aspekte života u diskontinuitetu, kontinuitetu i nasljeđu koje je malom čovjeku ostavila 1918. godina tj. kraj Velikoga rata. Autor izložbe je kustos Branislav Miličić, voditelj Numizmatičkog odjela, a građom su doprinijeli kustosi Odjela umjetničkog obrta, Povijesnog odjela, Odjela tehnike i Odjela knjižnice Muzeja Slavonije, dok je pokrovitelj izložbe Ministarstvo kulture Republike Hrvatske. Dodatne informacije Muzej Slavonije Osijek.

 

26. SLAVONSKI BIENNALE

do 28.2.2019., u Muzeju Likovnih Umjetnosti. “Slavonski biennale, kao manifestacija suvremenog likovnog stvaralaštva, ima zadatak predstaviti radove koji kritički promišljaju vrijeme u kojem živimo – sada. Tijekom pola stoljeća, od 1968. godine, svijet se višestruko izmijenio. Od svijeta koji se divio ljudskom napretku, koji je uspio poslati čovjeka na Mjesec, danas zabrinjavajuće velik broj ljudi vjeruje u teoriju da je svijet zapravo ploča. Kako objasniti roditeljima koji svoju djecu odbijaju cijepiti da su u zabludi kada je jedno od dostignuća suvremenog čovjeka sloboda odlučiti o vlastitom životu? Zar tu slobodu možemo i smijemo primijeniti i na bližnjega svoga? Kako se suprotstaviti autoritetima koji smatraju da je ljudsko pravo iznositi faktoide prerušene u objektivne činjenice, a objektivne činjenice poput ekoloških, humanitarnih i migracijskih kriza staviti pod navodnike? Autori i autorice u sklopu izložbe na postavljena su pitanja odgovorili u svom mediju i u svom izričaju. Izložena su 33 djela koja se razlikuju jednako toliko koliko se mogu i unakrsno iščitavati i povezivati. Od dnevnopolitičkih zbivanja do širenja osobnih granica slobode; od intimnih poetika do pokušaja ulaska u tokove diskurzivnih mijena; od surealističnih inverzija do dokumentacije “stvarne” stvarnosti; od doslovnih obračunavanja s nazivom izložbe do lakonskih crnohumornih prikaza – svi jasno osvjetljuju činjenicu da je umjetnost emancipatorska kategorija. U ovom slučaju radovi su jasan iskorak od ambivalentnih činjenica, faktoida, koji laskaju našim zabludama o lakoći prosuđivanja prave istine. A je li prava istina u „postglobusnom svijetu“ činjenica da je više nema?”